Uloga emocija i kognitivnih pristranosti u donošenju odluka

TIP PROJEKTA:

• Institucionalni znanstveno-istraživački projekt Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
• Istraživački projekt (institucionalno financiranje) u području društveno-humanističkih znanosti, s naglaskom na bihevioralnu ekonomiju, neuroekonomiju i financijsko ponašanje.

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA:

• Provedba projekta planirana je u razdoblju od 1. listopada 2025. do 30. rujna 2029., u trajanju od 48 mjeseci, računajući od dana početka provedbe.

NOSITELJ I SURADNICI NA PROJEKTU: 

Voditelj projekta

• Izv. prof. dr. sc. Saša Stjepanović Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Saša Stjepanović je izvanredni profesor na Katedri za ekonomske teorije. Njegov znanstveni rad usmjeren je na bihevioralnu ekonomiju, neuroekonomiju, ekonometriju i makroekonomiju. Posebno se bavi istraživanjima uloge emocija i kognitivnih pristranosti u ekonomskom ponašanju. Autor je više znanstvenih radova i aktivno sudjeluje u razvoju interdisciplinarnih istraživačkih i obrazovnih programa. Kao voditelj projekta koordinira istraživačke aktivnosti, metodologiju i diseminaciju rezultata.

Članovi istraživačkog tima

• Prof. dr. sc. Marinko Škare Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Istaknuti ekonomist međunarodnog ugleda, s dugogodišnjim iskustvom u makroekonomiji, održivom razvoju i ekonomskom rastu. U projektu sudjeluje kao savjetnik za metodologiju i integraciju ekonomskih pokazatelja u analitički okvir.

• Prof. dr. sc. Daniel Tomić Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Stručnjak za makroekonomske analize i ekonometrijske modele. U projektu doprinosi kvantitativnoj obradi podataka i razvoju statističkih modela financijskog ponašanja.

• Prof. dr. sc. Dragan Benazić Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Specijaliziran za marketing i ponašanje potrošača. U projektu se bavi analizom utjecaja tržišnih signala, emocija i percepcije vrijednosti kod mladih potrošača.

• Prof. dr. sc. Manuel Benazić Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Stručnjak za financije i monetarnu politiku. U projektu istražuje povezanost financijskog odlučivanja s makroekonomskim okruženjem i rizikom.

• Prof. dr. sc. Dean Učkar Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Bavi se područjem bihevioralnih financija, osobito investicijskim odlukama i percepcijom rizika. U projektu analizira emocionalne i kognitivne čimbenike koji oblikuju financijske odluke.

• Doc. dr. sc. Katarina Kapuralin Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova

Stručnjakinja za neuroznanost, s iskustvom u biomedicinskim istraživanjima. U projektu doprinosi interpretaciji neurofizioloških i emocionalnih procesa tijekom donošenja odluka.

• Dr. sc. Ivana Medica Ružić Osnovna škola Jože Šurana Višnjan

Sudjeluje kao koordinatorica edukativnih aktivnosti i prijenosa rezultata projekta u obrazovni sustav. Fokus joj je na razvoju kompetencija financijske pismenosti kod mladih.

• Dr. sc. Renata Martinčić Marić Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Stručnjakinja za razvojnu psihologiju. U projektu analizira kognitivni i emocionalni razvoj u kontekstu donošenja ekonomskih odluka i obrazovne primjene rezultata.

KRATAK OPIS PROJEKTA: 

Projekt „Neuroekonomska analiza financijskog ponašanja mladih: Uloga emocija i kognitivnih pristranosti u donošenju odluka (Nauko)“ bavi se istraživanjem načina na koji mladi donose financijske odluke u uvjetima rizika i nesigurnosti. Fokus je na razumijevanju uloge emocija, kognitivnih pristranosti i percepcije rizika u procesima odlučivanja, pri čemu se uzimaju u obzir i razlike između mlađe i starije generacije.

Iako se financijske odluke često promatraju kao racionalan proces, suvremena istraživanja pokazuju da na izbor potrošnje, štednje ili ulaganja snažno utječu nesvjesni psihološki procesi. Mladi su, posebno u digitalnom okruženju, izloženi brzim informacijama, društvenim utjecajima i impulsivnom ponašanju, što može dovesti do financijskih odluka koje nemaju dugoročnu održivost.

Projekt kombinira metode bihevioralne ekonomije, neuroekonomije, anketnih upitnika i eksperimentalnih zadataka, a dio sudionika sudjelovat će i u mjerenjima vizualne pažnje i emocionalnih reakcija (npr. eye-tracking, EEG). Na taj način istraživanje povezuje subjektivne stavove i objektivne neurofiziološke reakcije tijekom donošenja odluka.

Očekivani rezultati uključuju:

• identifikaciju ključnih emocionalnih i kognitivnih čimbenika koji oblikuju financijsko ponašanje mladih,

• usporedbu obrazaca donošenja odluka između generacija,

• razvoj preporuka i edukativnih materijala za jačanje financijske pismenosti i odgovornog upravljanja novcem.

Projekt se provodi na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, uz suradnju više sastavnica i stručnjaka iz ekonomije, psihologije i neuroznanosti, čime doprinosi razvoju interdisciplinarne znanosti i obrazovnih praksi.

CILJEVI PROJEKTA: 

Glavni cilj projekta „Neuroekonomska analiza financijskog ponašanja mladih: Uloga emocija i kognitivnih pristranosti u donošenju odluka (Nauko)“ je utvrditi kako emocionalni procesi i kognitivne pristranosti oblikuju financijske izbore mladih u svakodnevnim situacijama, uključujući potrošnju, štednju i donošenje investicijskih odluka. Projekt polazi od pretpostavke da financijsko ponašanje nije rezultat isključivo racionalnog razmišljanja, već je snažno pod utjecajem psiholoških faktora, društvenog okruženja i digitalnih navika.

U širem smislu, projekt nastoji doprinijeti razumijevanju razlika između mlađe generacije i starijih osoba u odnosu na procjenu rizika, samopouzdanje u donošenju financijskih odluka te sposobnost planiranja dugoročne financijske stabilnosti. Usporedbom generacijskih obrazaca moguće je identificirati specifične izazove s kojima se mladi suočavaju u suvremenom financijskom okruženju obilježenom digitalnim platformama, brzim kreditima, online oglašavanjem i društvenim utjecajima.

Specifični ciljevi projekta uključuju:

1. Prepoznavanje ključnih kognitivnih pristranosti (npr. averzija prema gubitku, pretjerano samopouzdanje, status quo efekt) koje utječu na financijsko ponašanje.

2. Analizu uloge emocija i stresnih reakcija u situacijama donošenja odluka pod rizikom.

3. Usporedbu međugeneracijskih razlika u donošenju financijskih odluka, s fokusom na mlade (18–30 godina) i starije od 50 godina.

4. Razvoj istraživačkih instrumenata (upitnici, eksperimentalni zadaci, bihevioralni protokoli) za mjerenje financijskog ponašanja.

5. Kreiranje edukativnih preporuka i materijala za jačanje financijske pismenosti, samokontrole i planiranja kod mladih.

Konačni cilj projekta je pružiti znanstveno utemeljene smjernice koje mogu pomoći obrazovnim institucijama, donositeljima politika i savjetnicima u financijskom odgoju mladih, čime se doprinosi dugoročnoj ekonomskoj sigurnosti pojedinca i društva.

REZULTATI PROJEKTA 2025-2026 godina:

1. U sklopu projekta „Neuroekonomska analiza financijskog ponašanja mladih: Uloga emocija i kognitivnih pristranosti u donošenju odluka (NAUKO)”, na međunarodnoj konferenciji International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED) održanoj na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 01.12.2025, izložen je znanstveni rad pod nazivom: THE ROLE OF EMOTIONAL AND COGNITIVE BIASES IN THE FINANCIAL DECISION-MAKING OF YOUNG INDIVIDUALS: A NEUROECONOMIC FRAMEWORK FOR GREEN REGULATION AND SUSTAINABLE POLICY DESIGN koji je izravno tematski i konceptualno povezan s ciljevima projekta. Rad se bavi ulogom emocionalnih i kognitivnih pristranosti u financijskom odlučivanju mladih, uz primjenu neuroekonomskog okvira relevantnog za dizajn zelenih regulatornih politika i održivih ekonomskih instrumenata, te predstavlja teorijsku i metodološku podlogu za daljnja empirijska istraživanja planirana u okviru projekta NAUKO, uključujući primjenu naprednih neuroznanstvenih i bihevioralnih metoda poput eye-trackinga i eksperimentalnih zadataka.

2. U sklopu projekta NAUKO – Neuroekonomska analiza financijskog ponašanja mladih, razvijen je core dinamički model financijskog ponašanja pojedinaca, izrađen u okviru metodologije system dynamics. Model predstavlja strukturnu i funkcionalnu osnovu za integraciju eksperimentalnih podataka prikupljenih u okviru projekta te služi kao analitički alat za simulaciju dugoročnih posljedica financijskih odluka.

Svrha core modela

Cilj core modela je formalizirati osnovne mehanizme financijskog ponašanja kroz vrijeme, uključujući:

• akumulaciju štednje,
• dinamiku zaduživanja,
• promjene financijske pismenosti,
• te odluke o štednji, potrošnji i korištenju kredita.

Poseban naglasak stavljen je na analizu razlika između mlađih i starijih sudionika, pri čemu financijska pismenost ima središnju ulogu kao dugoročni zaštitni čimbenik koji utječe na obrasce financijskog ponašanja.

Status modela

Trenutna verzija predstavlja potpuno funkcionalan core model, što znači da:

• sve ključne varijable, tokovi i povratne veze su definirani,
• model je matematički konzistentan i stabilan,
• simulacije se mogu izvoditi bez pogrešaka,
• te su svi osnovni mehanizmi ponašanja i dinamike implementirani.

Model u ovoj fazi ne sadrži još stvarne eksperimentalne ulazne podatke, već koristi referentne (testne) vrijednosti parametara. Time je osigurano da se struktura modela može validirati i testirati neovisno o podacima.

Empirijska primjena i usporedba skupina

U nastavku projekta, core model će se koristiti za analizu i usporedbu financijskog ponašanja mladih i starijih sudionika, s posebnim fokusom na:

• razlike u razini financijske pismenosti,
• povezanost pismenosti s odlukama o štednji, potrošnji i zaduživanju,
• te interakciju financijske pismenosti s kognitivnim i emocionalnim čimbenicima.

Eksperimentalni podaci prikupljeni na mladim i starijim sudionicima koristit će se za kalibraciju ulaznih varijabli i parametara modela, čime će se omogućiti simulacija dugoročnih financijskih ishoda karakterističnih za svaku skupinu.

Daljnji razvoj

U sljedećoj fazi projekta, core model će se kalibrirati i proširivati korištenjem podataka dobivenih iz:

• mjerenja financijske pismenosti mladih i starijih sudionika,
• eksperimentalnih mjerenja neurofizioloških pokazatelja (npr. EEG),
• mjerenja pažnje na financijski rizik (eye-tracking),
• te ponašajnih odluka u eksperimentalnim zadacima.

Na taj način model prelazi iz konceptualno-funkcionalne faze u empirijski utemeljeni simulacijski alat, sposoban za analizu razlika između dobnih skupina, procjenu učinkovitosti intervencija (npr. edukacija i nudging) te ispitivanje dugoročnih učinaka financijskih odluka.

Znanstveni doprinos

Razvijeni core model omogućuje:

• povezivanje kratkoročnih eksperimentalnih mjerenja s dugoročnim financijskim ishodima,
• sustavnu analizu razlika u financijskom ponašanju između mladih i starijih sudionika,
• identificiranje mehanizama kroz koje financijska pismenost i kognitivne karakteristike utječu na dugoročne ishode,
• te simulaciju scenarija koji nisu empirijski testabilni u realnom vremenu.

Model predstavlja temeljni analitički okvir NAUKO projekta i bit će postupno nadograđivan sukladno tijeku eksperimentalnih istraživanja.

Model je moguće skinuti na slijedećoj poveznici: MODEL NAUKO v.1.00

NOSITELJ PROJEKTA: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli